MARKETING U NAUTIČKOM TURIZMU

ŠTO SVE MOŽE i KAKO ISKORISTITI NJEGOV POTENCIJAL

 

O Hrvatskoj kao najatraktivnijoj nautičkoj destinaciji u Europi ne treba trošiti mnogo riječi.

O tome je već dosta rečeno, a dokaz takvoj tvrdnji ne treba dugo tražiti. Dovoljno je tek baciti pogled na jadranske otoke i obalu, na brojne uvale i zaljeve tijekom ljetnih mjeseci.

No možemo li bolje?

Možemo li nautičku ponudu na Jadranu podići na višu razinu, prilagoditi je sve zahtjevnijoj klijenteli a da pritom masovnost ne bude njezin isključivi cilj?

Kakve sve mogućnosti pruža marketing ciljano sastavljen za nautički sektor i što sve treba sadržavati, te koristimo li ga dovoljno kako bismo predstavili Hrvatsku na pravi način?

Odgovori na sva ova pitanja nisu ni jednostavni ni jednoznačni, no valja ih potražiti kako bi hrvatski nautički turizam dugoročno zadržao pozitivan smjer.    

Ono što kronično nedostaje hrvatskom nautičkom turizmu jest obilje specijaliziranih, zanimljivo i atraktivno pisanih brošura, aplikacija i programa (softwera)  koji će nautičare – a to su u pravilu zahtjevniji gosti koji od svojeg boravka na Jadranu traže i očekuju više od klasičnih turista  – potaknuti da podignu pogled sa morske površine i usmjere ga prema otoku, prema njegovim ljudima, zanimljivim pojedinostima na obali i mjestima koje vrijedi vidjeti kako se njihov interes ne bi zadržao samo na restoranu ili lokalnom kafiću.

Takve će ih brošure i aplikacije, koje sadrže obilje informacija i podataka o jedinstvenim bogatstvima svakog otoka i otočića, svake uvale, gradića ili seoceta na obali, bezbroj dragocjenih podataka o vrijednim povijesnim lokalitetima, kulturnim specifičnostima, gastronomskim specijalitetima, zanimljivim građevinama, muzejima i crkvama, o živopisnim povijesnim crticama, pričama i ličnostima koje su svaka na svoj način obilježile prostor i vrijeme, motivirati da upoznaju kulturnu i duhovnu baštinu sredine u koju su doplovili. 

A takva iskustva posebno su pozitivna jer dugo ostaju u sjećanju gosta i nerijetko ga motiviraju da se ponovno vrati kako bi istražio još nepoznatih mjesta i stekao nova iskustva.

Nekoliko vrijednih knjiga i programa, posebno onih namijenjenih mlađoj poplaciji, poput nedavno predstavljene knjige „Najljepše jadranske plovidbe“ u izdanju Školske knjige ili pak virtaulnog Jurja Dalmatinca koji uz pomoć aplikacije za mobilne telefone turiste vodi kroz najatraktivnije povijesne građevine u Šibeniku, pa i nekih sličnih projekata, polako  potiču promjene i u ovom segmentu turističke ponude, no to je još daleko od stvarnih mogućnosti koje nude računalni programi, a koje je nužno kvalitetnije iskoristiti za promociju hrvatskog nautičkog turizma.

Spomenute bi brošure, aplikacije i programi trebali biti sastavni dio dodatne ponude svake čarter agencije.

Osim već otprije poznate promocije nautičkog turizma čiji je cilj privlačenje novih gostiju, marketing svakako može – a obzirom na važnost zaštite Jadrana i njegovog očuvanja za buduće generacije nije pretjerano reći i mora! – odigrati i vrlo važnu ekološku ulogu.

Naime, dobro razrađenom i mudro promišljenom  marketinškom strategijom kroz predstavljanje  prirodnih bogatstava i kulturnog blaga zanimljivog nautičarima nužno je redovito provlačiti i apele i poruke o važnosti očuvanja tih vrijednosti koje ne predstavljaju samo bogatstvo Hrvatske, već i mnogo šire – bogatstvo Europe i svijeta.

Jer već je dobro poznato da posebnom brigom i zaštitom određenih područja – nacionalnih parkova i parkova prirode – Hrvatska sudjeluje u globalnoj aktivnosti očuvanja bioraznolikosti Zemlje.

Odličan primjer takvog pozitivnog marketinga jest i institut Plave zastave, kojim se već dugi niz godina obilježavaju plaže i marine duž Jadrana koje su u sastavni dio svojeg poslovanja ugradile i aktivnosti vezane uz očuvanje i ekološku zaštitu prostora.

Plava je zastava kao prepoznatljiv simbol čistoće plaža, komunalne uređenosti, brige za okoliš i zaštite krajobraza već pokazala da samim svojim postojanjem marini dovodi nove goste, brojne je marine s ponosom ističu u svojim brošurama i prezentacijama i često se može čuti kako sve više nautičara radije odabire marine u kojima postoji ova zastava i češće upravo njima poklanja povjerenje.

Tu činjenicu svakako treba još bolje iskoristiti u promociji hrvatskog nautičkog turizma.    

Hrvatska mala brodogradnja još je jedan zanimljiv marketinški „alat“ koji pruža mogućnost za bolju iskorištenost u promociji domaćeg nautičkog turizma posebno na međunarodnom tržištu i na brojnim nautičkim sajmovima u Europi i svijetu.

Još uvijek nedovoljno prepoznata od strane MInistarstva turizma i Hrvatske turističke zajednice, domaća mala brodogradnja može predstaviti Hrvatsku kao zemlju u kojoj je pomorska tradicija duboko ukorijenjena u način života.

Doduše, poneki su pomaci nabolje vidljivi u promociji hrvatske tradicijske brodogradnje na nekoliko festivala mora i brodogradnje u Europi, prvenstveno u Francuskoj, gdje su se tradicijski brdograditelji proteklih godina uspješno predstavili na festivalima u Seteu i zaljevu Morbihan.

No mala brodogradnja i proizvodnja luksuznih jahti, ribarskih brodica i brodica za višednevna krstarenja, koja osim domaćega već uvelike osvaja i inozemna tržišta od srednje pa sve do zapadne i sjeverne Europe, još vijek nije dovoljno iskorištena u svrhu predstavljanja Hrvatske kao pomorske zemlje.

A potencijala svakako ima.

Stoga je kvalitetnije i čvršće povezivanje HTZ-a sa malim brodograditeljima nužno za zajednički nastup na sajmovima na kojima se može kvalitetno predstaviti ovaj vid hrvatske tradicije.

Specijalizirani nautički forumi, sve popularniji i masovniji vid komunikacije među svim dobnim skupinama nautičara, također nije dovoljno prepoznat niti iskorišten u svrhu promocije domaćeg nautičkog turizma.

Iako velika većina foruma u pravilu ne prihvaća i ne dozvoljava otvoreno reklamiranje turističke ponude, ipak ima načina i mogućnosti da se članovima foruma i onima koji takve forume redovito prate pošalje suptilna, indirektna poruka kroz objavu fotografija sa krstarenja, pojedinosti i crtica sa odmora provedenog na Jadranu i pozitivnih iskustava doživljenih tijekom plovidbe.

Takva će poruka zasigurno doprijeti do velikog broja čitatelja koji pozitivna iskustva „kolega nautičara“, s kojima dijele isti način razmišljanja i slične vrjednosne stavove, radije prihvaćaju nego klasični plaćeni oglas ili TV reklamu.

No kada govorimo o marketinškom pristupu zahtjevnoj nautičkoj klijenteli, onda svakako valja naglasiti da taj pristup treba biti koordiniran i zajednički promipljen i planiran unutar svih dionika koji svojim radom utječu na taj turističkisektor kako bi se izbjegle situacije u kojima jedna nadležna institucija radi u korist promocije, dok druga svojim potezima ruši sve do tada učinjeno.

Dokaz za takvu tvrdnju možemo naći u prošlogodišnjoj odluci Ministarstva turizma koje je donijelo odluku o značajnom povećanju boravišnih pristojbi za nautičare.

Ta je odluka imala vrlo negativan odjek među inozemnim nautičarima, posebno onima koji vlastita plovila drže u hrvatskim marinama.

Nezadovoljstvo nautičara, a među njima i onih koji su već dugi niz godina vjerni hrvatski gosti, moglo se iščitati iz brojnih ljutitih postova objavljenih na specijaliziranim domaćim i inozemnim nautičkim forumima, koji su kratko nakon objave informacije o povećanju pristojbi vrvjeli prijetnjama o odlasku iz Hrvatske i traženju novih marina za svoja plovila, mahom u susjednoj Italij, Grčkoj ili čak Turskoj.

Negativni odjek na kraju je nagnao Ministarstvo turizma da naknadno ublaži povećanje trošarina za manji postotak od prvotnoga.

No šteta je već bila načinjena i negativni signal o nepromišljenom potezu Ministarstva turizma već je odaslan u nautičku javnost Europe.

A kada se već dotičemo negativnih odjeka i lošeg „tajminga“ nekih odluka državnih institucija veznih uz nautički turizam, ne možemo zaobići i one negativne poruke koje Hrvatska šalje nautičarima prije svega kroz ponašanje djelatnika u turizmu i njihov odnmos prema nautičarima kao gostima, ali i kroz visoku razinu tolerancije prema  kaosu i neredu u sektoru nautike.

Simptomatični su tako neki negativni komentari koje s vremena na vrijeme na društvenim mrežama i nautičkim forumima objavljuju nautičari koji su imali negativna iskustva u Hrvatskoj.

Jedan od takvih negativnih komentara, objavljen ovoga kolovoza na Facebooku, podigao je veliku buru među nautičarima i prenesen je na svim domaćim, ali i inozemnim portalima koji prate nautički turizam.

U njemu je talijanska nautičarka, navodeći vlastita loša iskustva u komunikaciji sa koncesionarima na nautičkim sidrištima tijekom odmora na hrvatskoj obali, objavila kako se „prosječan turist u Hrvatskoj osjeća kao kokoš za čerupanje“ jer mu se besramno naplaćuje sve i svašta.

Takva negativna reklama, koja se nažalost vrlo brzo proširi i koju konkurentske zemlje sa zadovoljstvom ističu u svojim reklamnim materijalima, dugoročno nanosi štetu nautičkom turizmu.

Još je niz sličnih negativnih iskustava nautičara, proteklih godina objavljen na istim tim društvenim mrežama, na forumima i portalima.

U tim se komentarima, uz neugodna iskustva sa koncesionarima koji su prilikom naplate veza na plutačama ponekad bahati i iznimno neugodni, upozoravalo i na nerealno visoke cijene u nekim restoranima koje za iznose naplaćene gostima nisu pružali adekvatnu kvalitetu usluge, ili pak pokušaje da se nautičarima naplati i ono što se ne bi smjelo.

Stoga se samo po sebi nameće pitanje ne bi li županijski uredi nadležni za izdavanje koncesijskih odobrenja za sve buduće koncesionare trebali organizirati kratke tečajeve na kojima bi koncesionare poučili o nužnosti pozitivnog i prijateljskog odnosa prema klijenteli i na kojima bi im se skrenula pažnja o tome da je pozitivan pristup gostu najbolja reklama za hrvatski turizam.

Nautičar koji iz Hrvatske odlazi s gorkim osjećajem da je nasamaren i prevaren, da mu je usluga višestruko naplaćena ili da za svoj novac nije dobio adekvatnu uslugu, neće se rado vratiti, a o svojem će iskustvui pričati i drugim nautičarima.

Ne treba posebno napominjati da takve situacije Hrvatskoj kao atraktivnoj nautičkoj destinaciji nimalo nisu korisne.

Jednom riječju, dobro smišljena promocija nautičkog turizma u Hrvatskoj treba imati brojne pažljivo razrađene elemente koji, promatrani kao jedinstvena cjelina, na gosta moraju ostaviti dugoročno pozitivan dojam.

Posao odstranjivanja loših i negativnih elemenata iz te cjeline dug je i mukotrpan proces, no i njega treba odraditi kako bi donio dugoročnu korist i stvorio temelj za onaj najkvalitetniji vid reklame – preporuku zadovoljnog  gosta-nautičara.

Autor

Sandra C.H.

ažurirajte svoje stranice!

AT20 digital agency
72 Leinster Road,
Dublin 6, Ireland.
info@at20digitalagency.com
Contact PersonWhatsApp us